Hrvati pošumljavaju šume još od 18. stoljeća

Jeste li znali da se Hrvatska može pohvaliti da je jedna od najbolje pošumljenih država u Europi, ako ne i u čitavom svijetu? Sve je to moguće zahvaljujući dobrom gospodarenju šumama, kojim se Hrvatska diči već preko 270 godina. Naime, još je Austro-Ugarska carica Marija Terezija uvidjela važnost dobre brige za šumska područja na prostoru Vojne Krajne pa su 23-ćeg veljače 1765. godine osnovane tri uprave za šume. Od tada pa do danas, briga za šumska područja nije se značajno mijenjala jer se sve vrti oko toga da pošumljenost Hrvatske bude na visokoj razini. To ponekad znači i posjeći neko drvo, pojašnjava akademik Igor Anić, profesor u trajnom zvanju na Fakultetu šumarstva i drvne tehnologije u Zagrebu.

POGLED KROZ DVOGLED

Šuma se siječe zbog njenog pomlađivanja, odnosno obnove ili zbog njene njege. Vi kad njegujete šumu dok je mlada, naravno neka stabla koja su loša, neželjena, suvišna ili oštećena, takva se stabla od rane mladosti pa do kasnih godina postepeno uklanjaju. Stara stabla se postupno sijeku, a ispod njih se od vlastitog sjemena ovih prethodno posječenih stabala niče nova generacija šume i to se zove obnova. Dakle i jedan i drugi postupak i njege i obnove uključuje taj tehnički dio sječe. Sječa se zapravo radi ili zbog njege ili obnove. – govori Anić.

NAPRIJED, ZELENO JE

Upravo zbog dobre brige, možemo se pohvaliti kako je danas naša zemlja jedna od najzelenijih u Europi. No, kroz povijest brige o šumama, događali su se trenutci kada ljudski faktor nije mogao napraviti ništa, već je broj stabala ovisio o prirodnim faktorima poput vremenskih prilika ili bolesti.

Ukupna šumovitost Hrvatske, dakle postotak šuma u Hrvatskoj je postotno kroz povijest uvijek rastao, tako da se ne može reći da je bilo deforestacije, dapače, površina šuma je uvijek rasla. Pitanje je samo kakvih šuma, jer se kvalitativni sastav šume mijenjao, a na tu kakvoću šume su utjecali i čimbenici kao što su požari, ledolomi, vjetrolomi, bolesti, oštećenja i tako dalje, ali i bolesti, štetni kukci i tako dalje. Pojave abiotskog i biotskog karaktera mijenjale su kvalitetu šuma u pojedinim predjelima i krajevima Hrvatske. Sredozemne šume u recimo najugroženije naravno požarima, brstom i pašom, dok su kontinentalne šume često kroz povijest bile izložene bolestima i štetnicima, a u novije doba ugrožene su klimatskim promjenama. – pojašnjava akademik Anić.

ČUJEŠ LI, ŠUMA TE ZOVE?

Za kraj nam Anić daje informaciju o kojoj svi moramo razmisliti i svi pokušati dati sve od sebe da tako i ostane.

U hektarima površina šuma Hrvatske je negdje oko dva i pol milijuna hektara, to kad stavite u odnos s površinom kopna Republike Hrvatske, to je negdje oko 44 posto. Taj podatak Hrvatsku stavlja u krug šumovitijih zemalja EU-a i Europe uopće. Dakle ne da nismo najgori već smo među boljima. – govori Anić, pa neka te brojke budu motivacija da tako ostane što duže.

ŠUMOVITI ŠUM ŠUME – Poruke djece i mladih

Budi prirodi prijatelj i ona će ti prijateljstvom vratiti. Šuma je i moja prijateljica. Nema ništa ljepše od šetnje šumom. Još kad imaš dobro društvo, mamu, tatu, baku, prijatelje, a i šuma ima puno prijatelja, tu žive vjeverice, sove, daždevnjaci, jeleni, srne i druga čudesna bića. Šuma je čudesna.