U 30 godina u lovišta Hrvatskih šuma uloženo je preko 75 milijuna kuna

PODIJELI S PRIJATELJIMA!

Tradicija lovstva i gospodarenje lovištima u Hrvatskim šumama je duga. Integralno gospodarenje po principu potrajnosti i bioraznolikosti, temeljno je za očuvanje stabilnosti lovišta ističe Goran Habuš, dodajući kako je glavni zadatak održavanje brojnog stanja divljači koji garantira da će štete na poljoprivrednim i šumskim zemljištima biti u prihvatljivim okvirima.

POGLED KROZ DVOGLED

Izazova naravno ima puno jer u današnje vrijeme evo svjedoci smo da je afrička svinjska kuga nešto što je poharalo divlju svinju diljem Europe. Stalno je prisutna u Mađarskoj, Rumunjskoj, Bugarskoj, na granici sa Srbijom, to je jedna od najvećih opasnosti koja nam prijeti, ali nadamo se da ćemo uz poštivanje mjera koje su propisane putem veterinarskog fakulteta i ministarstva poljoprivrede izbjeći veliku katastrofu, ako bi do nje eventualno došlo. Mislim da smo u ovih 30 godina od onog stanja u kakvom smo zatekli lovišta, a budući da smo preuzeli lovišta nakon domovinskog rata kad je većina lovišta bila devastirana, uz poprilična ulaganja uspjeli smo doći do toga da su danas lovišta Hrvatskih šuma jedna od najkvalitetnijih. Prepoznata su i od domaćih lovaca i od lovnih turista i mogu samo spomenuti da smo u zadnjih 30 godina preko 75 milijuna kuna uložili u lovno gospodarske i lovno tehničke objekte. Izgrađeno je više od 20 lovačkih domova, godišnje se u lovišta unese preko 3700 tona hrane, 30 tona soli, svake godine se preko 840 hektara ispasišta uređuje i održava da bi divljač imala kvalitetnu prihranu i tu je preko 600 hektara koje zasijavamo poljoprivrednim kulturama da bi smanjili štete na poljoprivrednim kultura kod privatnih vlasnika, ali i osigurali prihranu divljači. – pojašnjava Goran Habuš.

NAPRIJED, ZELENO JE

Upravo su veće štete na poljoprivrednim kulturama ono što posljednjih nekoliko godina predstavlja poseban izazov u održivom gospodarenju. Tu se ističe prekomjeran broj divljih svinja što je problem ne samo u Hrvatskoj, već i u cijeloj Europi, tvrdi Habuš.

Nekoliko je tu faktora, jedan od onih koji se najčešće spominju su klimatske promjene. Više ne postoje zime sa dugotrajnim snježnim pokrivačem, ne postoje zime sa velikih hladnoćama i tu pomladak, odnosno ona divljač koja se izlegne te godine u velikom postotku preživljava, što recimo nekada prije nije bio problem. Mi nažalost nismo povećali prirast da bi se uskladili sa sadašnjim trendom, dakle naši propisi datiraju još iz 60.-ih godina i to je nešto na čemu će ministarstvo morati poraditi. Unatoč tome, s obzirom na pojavu afričke svinjske kuge izdana je naredba gdje se divlja svinja može pucati praktički kao da nema lovostaja jer treba fondove svesti na 10% biološkog minimuma i vjerujem da ćemo uspjeti smanjiti broj divljih svinja i štete. – govori Habuš.

ČUJEŠ LI, ŠUMA TE ZOVE?

Inače, Hrvatske šume danas gospodare s 27 državnih otvorenih lovišta i uzgajališta divljači ukupne površine od gotovo 312 hektara. Kvalitetu divljači, ali i usluge prepoznali su  ne samo domaći, već i strani lovci.

Morate znati da u 27 lovišta kojima sad gospodarimo, ukupno je zaposleno preko 107 djelatnika Hrvatskih šuma od čega su njih 23 diplomirani inženjeri šumarstva. Mi nismo volonteri za razliku od lovačkih društava, to su ljudi koji su zaposleni u lovstvu, oni za to primaju plaću i tu je daleko ozbiljniji pristup u odnosu na neka druga lovišta, jer se zapravo profesionalno bavimo lovstvom. Mogu reći da zadnjih godina, nakon 20-te, opet se vraćaju lovci, pa je eto tako, možemo se pohvaliti, u našem lovištu Podunvalje – Podravlje u upravi šuma Osijek, nekadašnjem poznatom Tikveškom lovištu, stečen trofej, do sada najjači u hrvatskoj kad je riječ o običnom jelenu. Jednako tako u našem lovištu na području šumarije Makarska – uprava šuma Split, ne lovištu Biokovo stečen je najbolji do sada, vrhunski trofej jedne druge vrste, tako da vjerujem da lovci to prepoznaju. Kvaliteta divljači, usluga, smještaj, pristup, uređenost lovišta, sve je to na jednoj profesionalnoj razini i naravno daje rezultate. – pojašnjava Goran Habuš.

ŠUMOVITI ŠUM ŠUME – Poruke djece i mladih

Šume su zeleni tepih Hrvatske i prekrivaju veliki dio naše zemlje. Raznolikost naših šuma je nešto čime se stvarno možemo ponositi. Neke od vrsta koje imamo su hrast, bukva, vrba, jasen, joha, bor, smreka, kesten, javor, breza i jela, ma mogli bismo nabrajati do sutra. Šume su naš ponos i naše bogatstvo.


PODIJELI S PRIJATELJIMA!