Procesije, kotrljanja jaja, šibanje, gledanje krimića…

U svijetu se Uskrs obilježava na različite načine. Postoji mnoštvo različitih uskrsnih običaja, nekih vrlo različitih od onih koji su poznati nama poput igre kuckanja dvaju jaja popularne i kod drugih slavenskih naroda ili ukrašavanja pisanica, pa nam mogu djelovati neobično, zanimljivo ili pak bizarno. Ipak, koliko se god ti običaji međusobno razlikovali, svima im je zajedničko slavljenje dolaska proljeća i ponovnog rađanja života.

U SAD-u se od 1878. godine ispred Bijele kuće u Washingtonu na svaki Uskrsni ponedjeljak održava ceremonija kotrljanja jaja. Sve je popraćeno limenom glazbom, a tom se prilikom predsjednik sa svojom obitelji druži s djecom građana. Lov na pisanice priređuju i brojni roditelji za svoju djecu.

Venezuelanci slave Uskrs na ulicama. Za tu prigodu odjenu svečane odore i nose križeve u rukama ili na ramenima, a tijekom Velikog tjedna običaj im je jesti rižu s kokosovim mlijekom i riblju juhu.

U Nikaragvi na Veliki tjedan nitko ne radi i mnogi građani odlaze na more. Djeca se kostimiraju i sudjeluju u procesijama zajedno sa svojim starijima.

Paragvaj koji je inače veseo i bučan grad, na Veliki petak i subotu utihne. Tada kreću procesije uz melankoličnu glazbu te igrokazi u kojima se patnje i razapinjanje Isusa nastoje što vjernije prikazati.

U jednoj se brazilskoj pokrajini na Veliku subotu džepovi pune komadićima kvarca koji na Uskrs ostavljaju kod kuće.

Meksiko u svom gradu Iztapalapi od 1833. godine organizira najveću rekonstrukciju Isusovog križnog puta. Te je godine harala epidemija kolere, a nakon ove izvedbe ona je nestala zbog čega je se i danas izvodi. U izvedbi sudjeluje otprilike 500 glumaca, a uobičajeno ih gleda mnoštvo posjetitelja. Na ulice se postavljaju i papirnati likovi Jude unutar kojih je vatromet. Osim toga, u Meksiku ne žele dopustiti da strani običaji preuzmu njihove tradicionalne pa kod njih nema uskrsnih zečeva, pilića niti pisanica. Cijela zemlja je na praznicima tijekom Velikog tjedna.

Skandinavske zemlje umjesto nama uobičajene uskrsne šunke, pečene purice, rotkvica i hrena za Uskrs uživaju u švedskom stolu s haringama i lososom.

U Norveškoj je tijekom uskrsnih praznika običaj čitati romane i gledati filmove i serije kriminalističkog žanra. Ovaj običaj počinje pet dana prije Uskrsa. Televizijske postaje emitiraju filmove i serije snimljene po djelima Agathe Christie, a izdavači izdaju kriminalističke knjige. Pretpostavlja se da je ovaj običaj povezan s nasilnim pogubljenjem Krista. Čak se i na kartonima mlijeka objavljuju kriminalističke priče. Osim toga, uobičajeno je da obitelji igraju društvenu igru Yahtzee.

Stanovnici Danske i Norveške na Veliku subotu u džepovima nose komadiće beskvasnog kruha umotanog u bijelo platno koje pojedu u ponoć.

Djeca u Finskoj i Švedskoj ukrašavaju grančice cica-maca i kostimiraju se u vještice i čarobnjake te ih mijenjaju za slatkiše. Bojanje jaja i tamo je tradicija.

U Finskoj se za Uskrs ljudi međusobno udaraju svežnjem brezovih grančica po leđima za sreću. Djeca izlaze na ulice i stvaraju ogromnu buku kako bi označila kraj korizmene tišine.

U Švedskoj se žuta boja smatra bojom Uskrsa pa jaja ne donose uskrsni zečevi nego pilići. Stanovnici ukrašavaju domove grančicama breze i ukrasima od perja a kako kod njih u vrijeme Uskrsa ništa ne cvate, ukrase stavljaju i na grmove u vrtovima.

Njemačka ima slične običaje kao i mi, pa tako u svoje domove unose grane i dekoriraju ih ukrašenim jajima te djecu zabavljaju potragom za pisanicama i čokoladnim jajima u vrtu. Kao i u Škotskoj, popularno je natjecanje u kotrljanju pisanica niz brežuljak, a pobjednik je onaj čija pisanica prva stigne do cilja neoštećena. U nekim dijelovima zemlje pali se uskrsna vatra od božićnog drvca kako bi se objavila pobjeda proljeća nad zimom. U Magdeburgu se dječaci udaraju ne bi li se iz njih istjeralo loše ponašanje.

Nizozemci s istoka zemlje u sumrak pale uskrsne vatre, a dječaci se simbolički izudaraju kako bi se iz njih istjeralo loše ponašanje.

U Irskoj se zakopavaju haringe koje su tijekom korizme često bile na jelovniku. Time ljudi na simboličan način slave što ponovno mogu uživati i u mesnim jelima.

U Škotskoj se na brežuljcima pale uskrsne vatre, a često je i kotrljanje pisanica niz brežuljak. Kao i u Nizozemskoj, loše ponašanje dječaka tjera se udarcima, od čega je nastala izreka “istučen kao na Uskrs” koja se koristi kad se za neki prekršaj dobije preblaga kazna.

Stanovnici Velike Britanije na Uskrs se međusobno udaraju po leđima cica-macama. Čest je i ples s pisanicama gdje se one polože na zemlju a plesači se kreću oko njih i trude se ne oštetiti niti jedno.

Na otoku Krfu u Grčkoj stanovništvo na Veliku subotu baca posuđe kroz prozor kako bi izrazilo svoju ljutnju zbog Judine izdaje. Grci svoje pisanice boje u crveno i ne smiju ih jesti prije subote navečer uoči Uskrsa, a pripremaju i uskrsnu juhu od janjećih iznutrica.

U Belgiji se djeci govori da uskrsna jaja, umjesto zeca, donose zvona iz Rima.

Najstarije žene bugarskih obitelji prvom crveno obojenom pisanicom pomiluju svako dijete u obitelji za snagu i zdravlje. Ljudi nakon mise bacaju pisanice na crkvu, a održavaju se i borbe jajima jer se vjeruje da će oni koji sačuvaju pisanice čitavima imati vrlo uspješnu godinu.

Rumunji prije Uskrsa čiste svoje domove i kupuju novu odjeću.

Bugari i Rumunji na Veliku subotu stavljaju brašno, sol, kvasac i pisanice na prozor, a na Uskrsni ponedjeljak od njih prave kruh. Kruh se potom blaguje kako bi godina bila plodna.

Rusi si Uskrs čestitaju trostrukim poljupcima u obraz.

Laponci pjevaju, plešu i igraju se snijegom, izrađuju snjegoviće i slave buđenje prirode i uskrsnuće.

U Firenci u Italiji bijela goveda vuku prigodno ukrašena kola po ulicama grada, a kad dođu do katedrale svećenik u kola ispali raketu u obliku golubice, pri čemu se pokreće veliki vatromet. Kola prati mnoštvo stanovnika odjevenih u srednjovjekovne kostime. U toj se zemlji priprema uskrsna slana torta načinjena od kuhanih jaja i špinata. Na otočiću Lampedusi na Uskrs se svi nesporazumi i svađe izglade i zaborave, dok na Siciliji tijekom Velike subote građani u domove unose cvijet pasjeg zuba za koji vjeruju da tog dana ima posebne moći te donosi ispunjenje želja i sreću.

U Španjolskoj se održavaju procesije u kojima su muškarci kostimirani u kosture, a uobičajeno je puštanje splavova s ukrašenim figurama koje predstavljaju biblijske likove iz priče o Isusovom uskrsnuću. Na blagoslov na uskrsnu misu mladići donose palmine grančice bez ukrasa, a djevojke grančice koje su ukrasile slasticama.

Poljaci kraj posta dočekuju u crkvi, na uskrsnoj jutarnjoj misi kada se nakon blagoslova košare s hranom ona mora isprazniti. U nekim dijelovima zemlje na Uskrsni ponedjeljak ljudi se međusobno polijevaju vodom. Osim toga, muškarci ne smiju sudjelovati u pripremi uskrsnog kruha jer u suprotnom tijesto neće uspjeti, a njima će posijedjeti brkovi.

Francuska tri dana prije Uskrsa utihne jer crkvena zvona miruju. Kad se ponovno oglase, ljudi si čestitaju Uskrs, a djeca razdragano pisanice bacaju u zrak i hvataju ih. U gradu Hauxu na glavnom se trgu može probati divovski omlet spravljen od 4500 jaja kojim je navodno i sam Napoleon bio oduševljen. Svi koji žele sudjelovati u kušanju trebaju donijeti nekoliko jaja.

Česi, Slovaci i Mađari na Uskrsni ponedjeljak simbolično bičuju žene šibama s vrpcama ne bi li u idućoj godini očuvale ljepotu i zdravlje.

U zemljama Beneluxa na Veliki petak utihnu sva zvona jer se vjeruje da odlaze u Rim.

Austrija je tijekom uskrsnih praznika ukrašena velikim zelenim vijencima ukrašenima voćem i šarenim vrpcama koji se postavljaju na visoke drvene stupove.

Češki stanovnici na tržnicama i u nekim trgovinama prodaju ručno obojena i ukrašena jaja.

Švicarska ima tradiciju gađanja pisanicama ljudi svih generacija u svom glavnom gradu, Bernu. U cijeloj zemlji kršćani si međusobno poklanjaju kolač sa sušenim voćem.

Australski zaručnici na Uskrs odlaze do potoka ili rijeke da bi zagrabili nešto tekuće vode koju zatim čuvaju do dana vjenčanja, a onda se njome međusobno poškrope za sreću u braku.

U Polineziji se na Veliku subotu krste školjke za koje lokalno stanovništvo vjeruje da su povezane s morskim duhovima, a potom ih vraćaju natrag u more ne bi li “uskrsnule”.

Filipini u svom glavnom gradu obavljaju vjersku pokoru tako što se bičuju bambusovim štapovima sve dok ne prokrvare te nose teške drvene križeve kako bi se očistili od grijeha i ublažili bolest.

Stanovnici Bermudskih otoka na Veliki petak puštaju zmajeve koje su sami izradili. Tradicija je to koja potječe iz davnina, a pokrenuo ju je učitelj britanske vojske koji je, ne bi li što jednostavnije prikazao priču o Kristovom uskrsnuću, izradio zmaja u obliku križa.