Pri dnu poretka u Hrvatskoj – malo građana BBŽ radi, a još manje zarađuju

Razvijenost Bjelovarsko-bilogorske županije i dalje je jedna od glavnih predizbornih tema. Nema nastupa Damira Bajsa da ne spomene kako je BBŽ druga u Hrvatskoj po investiranju u zdravstvo i školstvo, a ni Marka Marušića, kandidata HDZ-a kojem je jedna od točaka programa podizanje županije sa začelja prema brojnim parametrima.

Stoga nastavljamo s objavom ključnih statističkih pokazatelja iz publikacije Hrvatske gospodarske komore „Županije – razvojna raznolikost i gospodarski potencijali“ u kojoj su objavljeni brojni podaci koji omogućuju usporedbe među županijama, ali i pokazuju petogodišnje trendove unutar samih županija.

S obzirom na brojna iseljavanja iz Hrvatske, statistika o smanjenju broja nezaposlenih ne prikazuje stvarne gospodarske trendove. Ovdje autori iz HGK navode: Kod svih je županija u 2019. godini ostvareno godišnje smanjenje stope nezaposlenosti, relativno najviše u Bjelovarsko-bilogorskoj, a relativno najmanje u Istarskoj i Dubrovačko-neretvanskoj. Gleda li se statistika bez objašnjenja, mogli bismo likovati kako smo bolji od najrazvijenijih. Međutim, koliko je nezaposlenih otišlo u Njemačku, a koliko se stvarno zaposlilo? Samo u 2018. i 2019. županiju je napustilo 4000 osoba, svake godine oko 2000.

Zato smo pogledali u tablicu „zaposlenih“: u BBŽ je 2019. radilo 31.542 osobe i u usporedbi s drugima, manje zaposlenih ima samo u Požeško-slavonskoj i Virovitičko-podravskoj županiji. Znači, treći odozdo u kontinentalnom dijelu, a južnije lošije stoje samo Ličani.

Kad već ljudi rade, treba im dati i plaću. E tu baš ne stojimo dobro: prosječna neto plaća isplaćena u 2018. bila je 5.161 kunu, jedva 100 kuna više od najnižeg prosjeka u RH u susjednoj Virovitičko-podravskoj županiji. Hrvatski prosjek je tisuću kuna viši.

Iako se hvalimo ulaganjima u školstvo, 2019. smo imali jedva 683 osobe koje su stekle diplomu, pet posto manje nego godinu ranije što nas također drži na dnu hrvatskog poretka.

Prema inozemnim ulaganjima, u županiju je stiglo samo 4,1 milijuna eura, u okruženju su lošiji opet samo Virovitičani, dok su primjerice Varaždinci privukli 48,8 milijuna eura. Glavni investitori u BBŽ su Austrija, Slovenija i Bosna i Hercegovina. U robnoj razmjeni imamo milijardu kuna deficita, odnosno prevage uvoza nad izvozom.