Srednjoškolci puni pitanja – mogu li dojiti muškarci i žene sa silikonima?

U Bjelovarsko-bilogorskoj županiji u prvim mjesecima djetetova života isključivo doji pedeset posto žena dok je nacionalni prosjek skromnijih dvadesetak posto. Upravo zbog toga je bjelovarska udruga Za zdravo i sretno djetinjstvo uz pokroviteljstvo Ministarstva znanosti i obrazovanja pokrenula projekt “Zdrava prehrana od djetetovog rođenja” kroz koji podučava srednjoškolke i ništa manje važno srednjoškolce u Čazmi, Garešnici i Grubišnom Polju. Kroz desetljeća promoviranja dojenja shvatili su da je potrebno raditi s mladim generacijama.

-Kada dobijete ženu tridesetih godina koja vam kaže da ne želi dojiti vi zapravo više nemate šanse s njom razgovarati – kaže predsjednica udruge i pedijatrica Marija Čatipović.

Stoga o prednostima majčinog mlijeka za bebe, ali i mame govore u srednjim školama, a iako je riječ o temi koja je možda škakljiva, neugode nema. Razbije se odmah u startu.

-Bilo je možda na početku malo smijuljenja. Ja sam već pet, šest godina u srednjim školama i npr. ja kažem ‘dobar dan’, a učenik će na to ‘e, ja neću dojiti’. Vole ubaciti šalu, ali oni možda time i razbiju tremu – smije se doktorica Čatipović.

Treme ima manje i zato što kroz ovaj projekt o dojenju uglavnom ne priča doktorica Čatipović, već studentice sestrinstva Veleučilišta Bjelovar koje su tek malo starije od učenika i učenica zbog čega su i oni opušteniji. Zadovoljna provedbom je studentica druge godine sestrinstva Barbara Šrbec kojoj su, priznaje, srušene neke predodžbe koje je imala.

-Najbolje od svega je to što su najaktivniji bili dečki iz Tehničke škole i imali su zanimljiva pitanja – kaže Šrbec.

Pitanja je bilo.

-Bila su pitanja može li žena sa silikonima dojiti, koliko majka proizvodi mlijeka, mogu li muškarci dojiti – navodi studentica druge godine sestrinstva i volonterka na projektu Lea Marčeta.

I ne, muškarci ne mogu dojiti, a žene sa silikonima mogu.