Otkrivamo od čega najviše boluje i umire stanovništvo BBŽ

-Povišeni krvni tlak, kronične plućne bolesti i dijabetes najčešća su oboljenja populacije starije dobi u Hrvatskoj i Bjelovarsko-bilogorskoj županiji. Trećina hrvatskog stanovništva boluje od hipertenzije, a taj se udio znatno povećava kod starije populacije. Kod osam od deset osoba starijih od 65 godina zabilježena je neka od bolesti cirkulacijskog sustava. Moram napomenuti da je naše stanovništvo sve starije, udio starijeg stanovništva je u naglom porastu i očekivano trajanje život se povećava. To je definitivno dobar pokazatelj napretka medicine i boljih općih uvjeta života, ali i izvor zabrinutosti. Utjecaj porasta starijeg stanovništva na promjene u demografskoj strukturi i njena izraženost ovisit će o spremnosti društva na posljedice koja ta demografska promjena donosi – upozorava doc.dr.sc. Želimir Bertić sa Zavoda za javno zdravstvo Bjelovarsko-bilogorske županije. Što se tiče smrtnosti, nastavlja Bertić, prvi uzrok umiranja su bolesti cirkulacijskog sustava, odnosno srčani i moždani udar te povišeni krvni tlak o čega godišnje u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji umire više od 700 osoba. Na drugom mjestu su karcinomi od kojih su umrle 364 osobe u čemu prednjači karcinom dušnika i pluća te debeloga crijeva.

Zdravlje za sve

Upravo su ovo podaci kojima se posebna pažnja pridaje na Svjetski dan zdravlja koji se obilježava danas uz slogan „Zdravlje za sve”. Iza ove uzrečice krije se vizija da svi ljudi žive ispunjen život u dobrom zdravlju, mirnom, prosperitetnom i održivom svijetu. Ipak, danas trećina svjetske populacije nema odgovarajući pristup zdravstvenoj zaštiti. U Republici Hrvatskoj svi građani imaju pravo na zdravstveno zaštitu, no ona ipak nije svima dostupna pod jednakim uvjetima. No tu svakako treba imati na umu kako svaki pojedinac treba preuzeti odgovornost za svoje zdravlje. Prije svega, pažnju treba usmjeriti na promjenu loših životnih navika.

Prehrana kao gorivo

-Prvi korak prema zdravom načinu života je zdrav način prehrane. Unošenje nezdrave hrane u organizam slično je stavljanju “lošeg” goriva u automobil. S njim možete proći samo ograničeno putovanje, no uskoro ćete ostati bez ičega, a vrlo je moguće i da ćete oštetiti njegovu unutrašnjost. Isto važi i za naša tijela. Kako bismo napravili prvi korak prema poboljšanom načinu života, iz svakodnevnih prehrambenih navika potrebno je izbaciti previše slatkiša, masnoća, kofeina, cigareta ili alkohola. Ipak, naše zdravlje nije samo ono što jedemo i pijemo, već i kada to radimo. Preskakanje doručka, obroci u neuobičajeno doba dana, prejedanje, pijenje vode tokom ili odmah nakon obroka, teški obroci neposredno prije spavanja nije dobro za naše zdravlje – upozorava doc.dr.sc. Bertić osvrćući se na tjelesnu aktivnost. Kako napominje, sjedilački način života je osnovni uzrok ozbiljnih, dugotrajnih, kompliciranih zdravstvenih rizika.
-Uz zahtjeve našeg profesionalnog i privatnog života, većina nas obično provodi duge sate sjedeći na jednom mjestu. Pandemija je dodatno doprinijela tome ograničavajući naše izlaske iz kuće. Život bez aktivnosti dovodi do pretilosti što može prethoditi drugim bolestima i tegobama. Također, neaktivno tijelo čini i um neaktivnijim stoga osjećamo kronični umor čak i kada satima ništa ne radimo. Od ključne je važnosti da trajnu neaktivnost promijenimo. To može biti penjanje uz stepenice nekoliko puta dnevno ili nekoliko mini-vježbi koje možete uraditi u pauzama na poslu, poput istezanja vrata ili leđa – savjetuje naš sugovornik upozoravajući na još jedan faktor rizika za razvoj bolesti o kojem se nedovoljno govori.

Dovoljno sna

-Ovo je često jedan od podcjenjenijih faktora zdravlja. Bezbroj istraživanja potvrđuje da spavanje manje od 7 sati dnevno može dovesti do brojnih fizičkih i mentalnih problema uključujući one kardiovaskularne i plućne te između ostalog i depresiju. Prosječnoj osobi je potrebno 7 do 9 sati neprekidnog ciklusa spavanja dnevno. Dovoljno sna povećava budnost, poboljšava radne sposobnosti, fokus i koncentraciju te daje ukupnu dodatnu energiju za razvoj fizičke i mentalne snage i izdržljivosti. Također, izuzetno je važan dovoljan unos vode. Oko 60 posto našeg tijela je napravljeno od vode, a neki organi sadrže i do 83 posto vode. Nedovoljna količina vode nije jedini razlog zbog kojeg se naše tijelo može osjećati dehidrirano. Povećan unos kofeina i alkohola također dehidrira organizam, kao i previše zaslađena pića te ista takva, masna i pržena hrana. Preporučuje se konzumiranje svježeg voća i povrća jer imaju visok nivo vode. Svježe cijeđeni sokovi, smoothiji, mlijeko, zeleni čaj su također neki od odličnih načina da se hidratiziramo – ističe doc.dr.sc. Bertić.

 

*Ovaj članak sufinanciran je sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.