Neviđen pomor pčela na daruvarskom i grubišnopoljskom području!

DARUVAR/GRUBIŠNO POLJE – ‘Mlade pčele koje su ostale žive se truju. U košnici je hrpa mrtvih pčela i po njima ove žive hodaju potpuno dezorijentirano. Hodaju u krug i ne znaju što rade. Muče se. Jadno i bijedno’.

Tako stanje u košnicama opisuje grubišnopoljski pčelar Miroslav Ahac koji je gotovo preko noći ostao bez 50 od ukupno oko 350 košnica. Tako nešto ne pamti u svojih 38 godina pčelarskog staža.

Imao je, kaže, iznenadnih gubitaka koje je pripisivao trovanju, ali nikada u ovolikom obimu, a nije jedini. Posljednjih nekoliko dana su pčelari na potezu Grubišnog Polja i Daruvara na travi ispred košnica, na ulazu u košnice i u samim košnicama počeli primjećivati velik broj mrtvih pčela.

-Na potezu od 3 do 4 kilometra je zahvaćeno 500-tinjak košnica i sve košnice na tom području su znatno otrovane. Pčele i dalje ugibaju unutar košnica te ih druge pčele izbacuju van i pitanje je koliko će dugo trajati to trovanje unutar košnice, a pomor je pretrpjelo sedmero pčelara – navodi pašni povjerenik Pčelarske udruge Maslačak Grubišno Polje Dalibor Herclik.

Mučni prizori uginulih pčela i pčela koje su dezorijentirane i ugibaju šokirali su i daruvarske pčelare na tom području.

-Situacija je katastrofalna. Tijekom vikenda smo dobili informaciju od naših pčelara na području Maslenjače i Ivanovog Sela o izvanrednim uginućima pčela. Procjenjujemo da je stradalo 400 do 450 košnica. To je katastrofalno velika šteta. To su gubici od oko osam posto u odnosu na našu cijelu udrugu – zabrinuto nam priča predsjednik Pčelarske udruge Bagrem Daruvar Dalibor Jareš.

Što je dovelo do novog pomora pčela još nije poznato, a trebalo bi se znati nakon provedenih analiza. Pčelari su odmah obavijestili nadležne inspekcije koje su, potvrdili su nam, izašle na teren.

-Veterinarska inspekcija Državnog inspektorata je po dojavi o povećanom uginuću pčela obavila nadzor nad pčelinjacima koji su prijavili povećano uginuće pčela. Ujedno uzeti su uzorci uginulih pčela sa četiri pčelinjaka na isključivanje zaraznih bolesti pčela i prisustvo nedozvoljenih tvari u uzorcima uginulih pčela. Nadalje, poljoprivredna inspekcija Državnog inspektorata uzela je uzorke biljnog materijala, a vezano za primjenu sredstava za zaštitu bilja na uljanoj repici. Po zaprimanju rezultata analiza veterinarska i poljoprivredna inspekcija Državnog inspektorata poduzet će se zakonom propisane mjere – navodi u odgovoru na naš upit Državni inspektorat.

Pčelari sumnjaju da su se pčele otrovale na uljanoj repici koja je u cvatnji i da je do pomora došlo zbog ili korištenja nedozvoljenih sredstava ili zbog tretiranja u vrijeme kada to nije dozvoljeno.

-Ja obrađujem četiri hektara i nekada sam i ja sijao repicu, ali sjajnik se prska dok je repica do koljena i ne cvjeta i onda štitiš tu repicu, a kada se jednom rascvjeta onda ju ne možeš više zaštititi, onda više nema koristi od toga. Samo je nama naštetio, a sebi nije pomogao – objašnjava Ahac.

Dok čekaju rezultate analize, pogođeni pčelari i dalje zbrajaju gubitke jer sadašnji nisu konačni. Pčele mogu ugibati danima od trovanja, a oni sami su bespomoćni.

-Pčele u košnici koriste hranu, pelud koju su unijele otrovane pčele i truju se još uvijek. Teško ih je spasiti, ako to traje svakodnevno. Njima nema tko donijeti vodu u košnicu, ali ako im i date sirup one ga teško mogu uzeti jer ih je malo, oštećene su i nema im tko grijati leglo – upozorava Herclik.

S jedne strane je sreća u nesreći što pada kiša, pa su pčele manje izlijetale, ali s druge strane sada ih je premalo da griju leglo i preostale bi mogle uginuti. Pčelari se nadaju da će država i njima pomoći kao što je u sličnim situacijama pomogla međimurskim i bjelovarskim pčelarima, ali nikakva pomoć im, kažu, ne može nadoknaditi štetu.

-Te pčelinje zajednice su bile spremne za bagremovu pašu i kada izgubite jedno jako društvo pred bagrem vi ste izgubili ne duplo nego pet puta više jer cijelu godinu radimo za ove dane da naše pčele uberu nektar i onda jedan dan dođeš i vidiš da te pčele više nemaš i to je katastrofa – tumači Jareš.

Više od svega pčelari se nadaju da se takvi slučajevi neće ponoviti, a to što se posljednjih nekoliko godina veliki pomori pčela događaju sve češće, prvo u Međimurju, pa na Bilogori i sada na grubišnopoljskom i daruvarskom području, ih obeshrabruje.

-Svake godine educiramo djecu u školama i vrtićima i stalno i odraslima ističemo važnost pčela i onda vam se svake godine dešavaju takve nekakve situacije, pa se pitamo zašto promičemo pčelarstvo kada je naš trud očito uzaludan. Nevjerojatno je da se tako nešto može događati u zemlji EU – ne krije ogorčenje predsjednik daruvarskih pčelara.

Ovaj tekst sufinanciran je od strane Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.