Evo zašto Doline nikad neće biti Jakuševac, a budućnost im je svijetla
Klikni.hr
27. prosinca 2023.
Podjelom „smeđih kanti” zaokružuje se moderan sustav gospodarenja otpadom u Bjelovaru, ali i nekolicini susjednih općina. Bjelovar je tako još jedan korak bliže gradu u kojemu otpad postaje vrijedna sirovina ili barem prestaje biti otpad u smislu zatrpavanja na odlagalištu. Sve što se može reciklirati, reciklirat će se. Na odlagalištu otpada Doline završavat će samo ono što mora, a prema nekim procjenama, riječ je tek o deset posto ukupnih količina otpada.
Bjelovarčani su, podsjetimo, godinama muku mučili s odlagalištima otpada. Otpad se odlagao u Novoj Rači i Velikom Trojstvu i to otprilike sve dok tamošnjem stanovništvu nije prekipjelo. Tek nakon što se stanovništvo doslovno pobunilo, počelo se razmišljati o odlagalištu otpada unutar granica grada, a kao idealna lokacija prepoznate su Doline.
Od samog početka Doline su planirane, a srećom i realizirane po svim domaćim, ali i svjetskim standardima. Štoviše, Doline je prvo odlagalište u Hrvatskoj koje je izgrađeno prema tada važećim propisima, a započelo je s radom 16.studenog 1998. godine na oko 10 hektara, ograđeno ogradom visokom dva metra, s videonadzorom i čuvano 24 sata.
Danas, nakon četvrt stoljeća rada, u Dolinama nije zabilježen niti jedan ekološki incident, a u Komunalcu su sigurni da ga neće ni biti.
„Već prilikom izgradnje ovog odlagališta slijedili smo svjetske i europske standarde koji u to vrijeme u Hrvatskoj još nisu bili na snazi, zbog čega i danas možemo reći kako su Doline jedno od najmodernijih odlagališta u Hrvatskoj”, rekao je svojedobno Josip Heged, član Uprave Komunalca.
Doline su s vremenom proširene, a ulagano je i u njihovu modernizaciju, često uz pomoć državnih i EU fondova jer drukčije ne bi ni bilo moguće.
Podsjetimo, u Centru za upravljanje otpadom Doline ne nalazi se samo kompostana, nego i sortirnica, a čitava investicija vrijedna je oko 14 milijuna eura. U izgradnju i opremanje sortirnice i kompostane uloženo je osam milijuna eura, pri čemu je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sudjelovao sa šest milijuna eura.
