Sustavno ostvarujemo strateške iskorake – ulazimo u eurozonu, Schengen, imamo najbolji kreditni rejting dosad…

Hrvatski premijer Andrej Plenković kazao je u četvrtak da vlada “vrlo sustavno” ostvaruje “strateške iskorake” za poboljšanje života građana i gospodarstva, referirajući se na skori ulazak u eurozonu i vjerojatni ulazak u Schengensko područje, kao i poboljšanje kreditnog rejtinga.

Europsko Vijeće potvrdilo je na zadnjem samitu ulazak Hrvatske u eurozonu 1. siječnja 2023., a Vlada očekuje da će Hrvatska tada ući i u šengensko područje.

“Te strateške iskorake naprijed za boljitak naših građana i gospodarstva ostvarujemo vrlo sustavno. Oni su tu, trajat će, ostat će, i bit će svojevrsna ostavština dva mandata naše vlade”, kazao je Plenković na sjednici Vlade.

“To su zaista velika strateška postignuća, ne dolaze po nekakvom rutinskom hodogramu, dolaze na temelju ispunjenih reformi, mjerila, donesenih zakona, političkog i diplomatskog angažmana”, dodao je.

Agencija Moody’s objavila je da bi mogla podići kreditni rejting Hrvatske u investicijsku kategoriju nakon preporuke EU-a o ulasku u eurozonu.

Važeći rejting Hrvatske ‘Ba1’ signalizira ulagačima da agencija kupnju državnih obveznica Hrvatske smatra špekulativnim ulaganjem.

Moody’s je u petak izvijestio da će ga podići za dvije razine, na ‘Baa2’, u investicijsku kategoriju

Plenković je kazao da će Hrvatska imati najbolji kreditni rejting dosad u investicijskoj razini istodobno prema sve tri najveće svjetske agencije za kreditni rejting

“Šaljemo poruku pouzdanosti financijskim tržištima, investitorima, ulagačima, partnerima (…) Takvih će pozitivnih poruka biti još jako puno, mi ćemo se na radaru nekih ozbiljnih aktera na tržištima pojaviti tek sada kada smo od sve tri agencije dobili svojevrsnu kvačicu”, istaknuo je hrvatski premijer.

Komentirao je i zaključke posljednjeg Europskog vijeća o mogućem kandidatskom statusu za Bosnu i Hercegovinu. Kazao je da je na hrvatsku inicijativu uvrštena formulacija da je Europsko vijeće spremno dati kandidatski status BiH ako ispuni reforme u 14 područja, među kojima je i ograničena ustavna reforma i reforma izbornog zakona kojom bi se “između ostaloga trebalo adresirati pitanje neravnopravnosti Hrvata kao najmalobrojnijeg konstitutivnog naroda za što se mi godinama sustavno zalažemo”.

Plenković se osvrnuo i na odluku na samitu NATO-a u Madridu o davanju zelenog svijetla za švedsko i finsko članstvo u NATO-u.

Kazao je da mu je “drago” što je pozicija vlade “očito postala i pozicija predsjednika (Zorana Milanovića)” koji je dugo govorio da je potrebno blokirati švedski i finski zahtjev za članstvom u NATO-u dok se ne izmjeni izborni zakon u BiH.

Na sjednici vlade usvojen je prijedlog odluka o pokretanju postupka za sklapanje protokola uz Sjevernoatlantski ugovor o pristupanju Finske i Švedske NATO-u. (Hina)

Foto: FAH