Istine i laži o gospodarskim pokazateljima u RH: Plaće su rasle tri do pet puta više od inflacije!

Nakon što je premijer Plenković predstavio jučer najnovije službene podatke o dugotrajnom značajnom rastu BDP-a, ponovno su se, u nekim medijima, javili omalovažavatelji tih nedvojbeno dobrih rezultata.

“Rast BDP-a u 2023. godini je 2,8 posto i to je već dvanaesti kvartal zaredom da BDP raste. Pune tri godine bilježe se pozitivna kretanja rasta BDP-a”, naglasio je, podsjetimo, premijer Plenković i dodao kako je to potvrda ispravne ekonomske i fiskalne politike Vlade. Dodao je da se radi o drugoj najvećoj stopi rasta u cijeloj Europskoj uniji te da je on pet puta viši od prosjeka Europske unije i europodručja. Naglasio je da se istovremeno kontinuirano smanjuje i stopa inflacije.

Navedene činjenice pojedini su mediji i ovaj puta, kao i mnogo puta do sada, pokušali obezvrijediti.

Pokušat ćemo ovdje analizirati najčešće korištene teze kojima ‘dežurni skeptici’ omalovažavaju pokazatelje snažnog gospodarskog rasta i rasta plaća u Republici Hrvatskoj, ne bi li vidjeli u kojoj su mjeri njihove tvrdnje (ne)utemeljene.

Inflacija nije rasla više od plaća

Teza prva, koju kritičari gospodarskih uspjeha Vlade RH najčešće koriste, glasi otprilike ovako: “istina je, plaće su rasle, ali je inflacija rasla brže pa je pojela rast plaća”.
Ako na temelju službenih podataka analizirano ovu tezu, brzo dolazimo do zaključka da ona nije točna.

U proteklih 12 mjeseci inflacija je, naime, iznosila 4,1 posto, dok je prosječna plaća u Hrvatskoj u isto vrijeme porasla za 13,9 posto, dakle triput više. Minimalna je plaća u isto vrijeme porasla za 20 posto, što je otprilike pet puta više od stope inflacije.

U mandatu aktualne Vlade, od listopada 2016. do danas, inflacija je kumulativno iznosila 27,4 posto, a u istom razdoblju osnovica za obračun plaća u državnoj i javnim službama je povećana za 40 posto. Prosječna neto plaća je istovremeno narasla za 59 posto, što znači da su plaće realno rasle za 24,8 posto.

Iako je u mandatu SDP-a (2012-2015) inflacija bila svega 3,4 posto, prosječna plaća u tom je periodu porasla nešto manje (3,3 posto), što znači da je tada inflacija pojela rast plaća, koje su realno pale za 0,1 posto.

U mandatu SDP-a prosječna je plaća porasla za svega 25 eura, u mandatu aktualne vlade prosječna plaća je porasla za 442 eura (od listopada 2016. do prosinca 2023.).

Samo ove godine, neto minimalna plaća je porasla za 117 eura, što je više nego četiri puta više nego što je porasla prosječna neto plaća u cijelom mandatu SDP-a (za 25 eura).

Hrvatski građani, koji su takve “ekonomske uspjehe” SDP-a imali priliku osjetiti na svojoj koži, već su dvaput na izborima jasno rekli što o misle ekonomskom eksperimentiranju SDP-a.

Istina o medijalnoj plaći

Teza druga koju najčešće koriste oni koji žele omalovažiti činjenicu da su plaće zadnjih godina u Hrvatskoj itekako rasle, je sljedeća: ‘medijalna plaća nam je 1000 eura, što znači da 50 posto zaposlenih u Hrvatskoj ima plaću manju od 1000 eura’.

Ovdje valja podsjetiti da je medijalna plaća sredinom 2016. iznosila 664 eura, a da je u prosincu 2023. iznosila 1005 eura, što je porast od 51,3 posto.

Istodobno, neto minimalna plaća porasla je s 331 eura na 677 eura, što je više nego medijalna plaća 2016. godine, kada je medijalna plaća vrijedila 664 eura. A to znači da je prije sedam godina polovina od svih zaposlenih imala neto plaću manju od 664 eura (medijalna plaća), a danas nikome neto plaća nije manja od 677 € (neto minimalac).

U sedam godina, minimalna plaća porasla je za čak 103 posto, što je povijesni rekord bez ikakve usporedbe s ijednom prijašnjom vladom.

Minimalna plaća povećana je s 414 eura na 840 eura bruto. To znači da je minimalna plaća rasla gotovo dvaput brže od prosječne neto plaće (59 posto), i četiri puta brže od inflacije (27,4 posto).

Mit o BDP-u i iseljavanju

Teza treća – koja se pojavljuje kada se želi umanjiti činjenica da BDP već dugo konstantno raste – glasi ovako: ‘BDP per capita je rastao zato što su se ljudi iselili’.

Analiziramo li tu tezu, vidjet ćemo da je u potpunosti kriva i posve nelogična.
Evo zašto: bruto domaći proizvod (BDP) ekonomski je agregat koji je zbroj svih dodanih vrijednosti koju su u godinu dana ostvarili svi ekonomski čimbenici u zemlji. Jasno je dakle da BDP može samo rasti s rastom broja ekonomskih čimbenika, i obrnuto. Naš je BDP u sedam godina porastao s 47 milijardi eura na 75 milijardi eura, a istodobno nam se broj stanovnika smanjio.

Ako proizvodimo više čak s padom broja stanovnika to znači da smo, kao gospodarstvo, postali produktivniji: ostvarujemo veću dodanu vrijednost unatoč (a ne zahvaljujući!) padu broja stanovnika. To znači da svaki zaposlenik stvara pojedinačno veću dodanu vrijednost. Jasno je da bi ukupan BDP bio i veći da je broj stanovnika povećan.

Posve je nelogično smatrati da nam se BDP povećao zato što su se neki građani iselili.
Ali ako proizvodimo s manje stanovnika, logično je da nam raste BDP po stanovniku. I taj rast upravo mjeri povećanje dohotka odnosno produktivnosti po stanovniku: 2016. iznosio je 11.339 eura per capita, a u 2023. bi trebao iznositi blizu 20.000 eura.

Visina mirovine i prosječna plaća

Teza četvrta koju često koriste kritičari Vlade RH je sljedeća: ‘omjer mirovina je u mandatu ove Vlade u odnosu na prosječnu plaću pao’.

Ovdje valja primijetiti da umirovljenici ne žive od nekakvog apstraktnog i arbitrarnog “omjera mirovine u prosječnoj plaći” nego žive od svakog eura u ukupnom iznosu mirovine, koji im sjedne na račun.
U mandatu SDP-a su mirovine rasle za 12 eura, u mandatu aktualne Vlade za 194 eura. Vjerujemo da je svaki daljnji komentar suvišan.

Prikrivanje rasta

Teza peta glasi otprilike ovako: ‘istina, imamo rast BDP-a, ali time se želi prikriti da nam pada izvoz’.

Da ni ta teza nipošto ne stoji, pokazuje činjenica da je po rastu BDP-a u četvrtom kvartalu prošle godine, Hrvatska s 4,3 posto prva u Europskoj uniji!

S rastom od 2,8 posto za cijelu 2023. godinu Hrvatska je druga najbolja u Europskoj uniji.
Po očekivanom rastu u 2024. na 2,8 posto smo treći najbolji u Europskoj uniji, a po realnom rastu BDP-a od 2019. do 2023. Republika Hrvatska je četvrta najbolja u Europskoj uniji s 13,4 posto.